James Webb prvi put zavirio u unutrašnjost Urana: Otkriveni nevjerovatni detalje ledenog diva / VIDEO

Svemirski teleskop James Webb napravio je istorijski iskorak u istraživanju Urana, jedne od najmisterioznijih planeta Sunčevog sistema. Po prvi put detaljno je mapirana njegova gornja atmosfera, otkrivajući nove podatke o magnetnom polju, temperaturama i aurorama ovog ledenog diva.
Evropska svemirska agencija (ESA) saopćila je da je studija, provedena pomoću teleskopa koji su zajednički razvili NASA i ESA, omogućila naučnicima da zavire duboko u strukturu Urana.

Fokus na magnetosferu i jonosferu
Istraživanje se posebno fokusiralo na magnetosferu planete, odnosno njenu jonosferu - sloj atmosfere koji se proteže do oko 5.000 kilometara iznad vrhova oblaka.
Jonosfera je bogata jonima, zbog čega predstavlja naelektrisano polje koje snažno reaguje s magnetnim poljem planete. Upravo ta interakcija omogućava naučnicima da proučavaju unutrašnju strukturu planete, uključujući njeno jezgro, ali i spektakularne polarne svjetlosti - aurore.
Studija je mapirala temperaturu i gustinu jona širom planete, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju atmosfere ledenih divova - kako u našem Sunčevom sistemu, tako i u drugim dijelovima svemira.
3D mapa Urana
Tim je koristio spektrograf bliske infracrvene oblasti (NIRSpec), koji omogućava analizu svjetlosti i hemijskog sastava atmosfere.
Posmatranjem jedne pune rotacije planete, naučnici su uspjeli napraviti trodimenzionalnu mapu Urana, što pruža mnogo više informacija nego klasična, dvodimenzionalna fotografija.
Rezultati su predstavljeni i kroz animaciju rotacije planete.
Neobične aurore i “najčudnija” magnetosfera
Uran je već poznat po impresivnim aurorama, posebno onima koje proizvode infracrveni sjaj.
“Magnetosfera Urana jedna je od najčudnijih u Sunčevom sistemu. Nagnuta je i pomaknuta u odnosu na osu rotacije planete, što znači da se aurore kreću preko površine na vrlo složen način”, izjavila je Paola Tiranti sa Univerziteta Northumbria.
Temperature i gustina jona
Mjerenja su pokazala da su najviše temperature na planeti zabilježene između 3.000 i 4.000 kilometara iznad oblaka, dok je najveća gustina jona pronađena znatno niže – na oko 1.000 kilometara.
Iako ove visine djeluju ogromno, treba imati na umu da Uran ima prečnik oko četiri puta veći od Zemlje.
I dalje jedna od najmisterioznijih planeta
Uran je i dalje jedan od najzagonetnijih članova Sunčevog sistema. Temelje našeg razumijevanja postavila je letjelica Voyager 2 tokom preleta prije više od 40 godina, ali nova istraživanja nastavljaju da proširuju znanje.
Neke studije su čak dovele u pitanje raniju pretpostavku da je Uran ujednačeno hladna planeta.
Ostaje da se vidi kakve će dodatne uvide naučnici izvući iz ovog izuzetno detaljnog skupa podataka.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare